Šta videti u Budimpešti: vodič kroz najvažnije turističke atrakcije

Pisati ovakav tekst je nezahvalan posao. Prvo: valja naći reči i u njih upakovati prizore od kojih se može zanemeti. Drugi, teži deo posla, jeste odlučiti se koje od ovih bisera odabrati i posvetiti im pažnju. Prosto nemoguć izbor.

Bilo kako bilo, posao se obaviti mora jer ljudi vole da putuju, a vole i da se spreme za put. Zato ćemo izvaditi nekoliko delova iz ove savršene slagalice i predstaviti ih čisto da vidite čime će vas tačno ovaj bajkoviti grad oboriti s nogu.

Najpre vam savetujemo da kupite putno osiguranje, a kad to obavite, možemo da krenemo – da se zaljubimo u Budimpeštu zajedno, vi prvi put, a mi opet. Za kompletniji pregled svega što treba da znate pre vašeg putovanja u Budimpeštu, uključujući savete o prevozu, smeštaju i praktičnim informacijama, pročitajte naš Ultimativni vodič kroz Budimpeštu.

Mađarski parlament u Budimpešti sa logotipom osiguranja.

1. Gde se istorija i arhitektura spajaju: Mađarski parlament

Magična privlačnost ove zgrade leži u faktoru iznenađenja. Naime, čovek nikako ne očekuje da će u ne tako velikoj evropskoj prestonici videti drugi po veličini parlament u Evropi, a treći u svetu.

Ovaj elegantni, moćni džin, stameni simbol mađarske državotvornosti, već oko 120 godina suvereno počiva u centru grada na levoj obali Dunava, tik uz vodu. Izgrađen u neogotičkom stilu, po uzoru na Vestminster, sa velikim kupolama i naglašenim vertikalama, ovaj objekat se prostire u dužini od čak 268 metara. Poređenja radi, gorepomenuti parlament Ujedinjenog Kraljevstva dugačak je (tričava) 123 metra.

U njegovoj izgradnji, koja je trajala od 1885. do 1904. godine, učestvovalo je preko 10.000 radnika; ugrađeno je 40 miliona cigala, 500.000 komada dragog kamenja i 40 kilograma zlata. Sva ta grandioznost imala je jedan cilj – da pokaže snagu i ekonomsku moć mađarske države, što je posao koji ovaj objekat i dan-danas s lakoćom obavlja.

Uprkos nesumnjivo impozantnoj spoljašnjosti, unutrašnjost ove zgrade turiste doslovno ostavlja bez teksta. Ulaz, glavno stepenište, mermer, rasveta, ukrašeni svodovi – sve to biste pre očekivali u kraljevskoj palati nego u zgradi parlamenta. U tom maniru, u samom centru ispod velike kupole, nalaze se i kraljevski dragulji Mađarske, odnosno kruna Svetog Stefana (mađarski István), kojom je ovaj mađarski kralj krunisan davne 1000. godine. Dodaćemo još samo jednu zanimljivu brojku: tri kilometra, što je ukupna dužina crvenih tepiha koji krase ovo čudo na Dunavu.

Pošto mađarski parlamentarci zauzimaju samo deo zgrade, ona je svaki dan otvorena za posete. Ture se organizuju na 23 jezika i traju oko 45 minuta. Zbog organizacije i broja posetilaca preporučujemo da kartu kupite unapred. Nećete se pokajati.

Lančani most sa kamenim lavom u Budimpešti na suncu.

2. Simbol ujedinjenja: Misterija Lančanog mosta

Ovaj most nije samo lep već ima i ekstremno veliki istorijski značaj. Pušten je u rad davne 1849. godine, nakon sedam godina gradnje, i time je postao prva stalna veza između Budima i Pešte. Dakle, ovaj 380 metara dug viseći most je čak 27 godina pre zvaničnog ujedinjenja dva grada na dve obale Dunava ta dva grada spojio fizički. Tako je postao i ostao simbol nastanka Budimpešte.

Za njega se vežu mnoge zanimljive priče. Jedna od njih je priča o tome kako i zašto je ovaj most nastao. Naime, Lančani most je inače poznat i kao Sečenjijev most. Ovo ime je dobio po svom idejnom tvorcu i finansijeru, grofu Ištvanu Sečenjiju, koji se, nakon što je zakasnio u Beč da poslednji put vidi svoga oca zato što zbog jake zime nije mogao da pređe Dunav, zakleo da će napraviti stabilnu i stalnu vezu između Budima i Pešte. Svoju zakletvu je ispunio van svih očekivanja i generacije su mu na tome zahvalne.

Zanimljiva je i činjenica da je, s obzirom na sistem gradnje koji podrazumeva čeličnu konstrukciju okačenu pomoću dve masivne kamene kule, u doba kada je izgrađen smatran čudom inženjerstva. Danas, nakon dve zvanične rekonstrukcije u 175 godina postojanja, slobodno možemo reći da mu je taj status dodeljen s punim pravom.

Kako i u XIX veku, tako i danas, Lančani most je zaista nezaobilazan. Iako Budimpeštu danas krasi još sedam modernijih i većih, ovaj most zauzima centralno mesto na razglednicama grada. Upravo ispod njega je, da bi zadivio svet, akrobatski pilot Peter Bešenji proleteo naopačke (što je postao ustaljeni manevar na Red Bulovim trkama). I upravo se pored njega nalazi velika nula – mermerni spomenik visine dva metra, od kog se računaju sva rastojanja u Mađarskoj.

Ukratko, sve u Budimpešti kreće od Lančanog mosta, jer je od njega krenula i sama Budimpešta.

Trg heroja u Budimpešti osvetljen noću.

3. Noćni sjaj herojskog nasleđa: Trg heroja

Ako bi nešto vredelo videti po noći i sa visine, to je Trg heroja. To je svetlom obasjan, 160 metara dug i nešto manje širok veličanstveno čist prostor, oivičen dvema velelepnim zgradama, Muzejom lepih umetnosti i Palatom umetnosti, na čijem se kraju nalazi Spomenik milenijumu – korintski stub visine 36 metara sa statuom arhanđela Gavrila, koji u jednoj ruci drži krst, a u drugoj krunu, simbol jedinstva mađarske države i crkve.

Trg heroja je ponos Budimpešte. Elegantan i moćan u svojoj prostranosti, jednostavnosti i simbolici, više od 100 godina stoji kao simbol nacionalne svesti i tradicije. Naime, trg je izgrađen davne 1906. godine, kada je Mađarska još uvek bila deo Austrougarskog carstva. Samim tim, pet mesta na dve kolonade koje obgrljuju Spomenik milenijumu popunile su statue članova Habzburške monarhije. Nakon obnove posle  Drugog svetskog rata statue su zamenjene današnjim, koje predstavljaju znamenite ličnosti iz mađarske istorije i pojmove ključne za nastanak i razvoj države – rad, rat, mir i znanje.

Kada šetajući dva kilometra dugim Bulevarom Andrássy izađete na Trg heroja, obuzme vas razmišljanje o tome koliko smo mali kao jedinke, a koliko moćni kao društvo. Upravo to je, verujemo, i bila zamisao idejnih tvoraca ove celine – da nas podsete na slavna vremena, žrtvu i trud velikih ljudi koji su nam omogućili život kakav danas vodimo. Misija postignuta.

Budimski dvorac osvetljen noću sa panoramom Budimpešte.

4. Budimski dvorac: Kruna mađarskih kraljeva

Nakon što smo se na samom početku teksta svojski potrudili da dočaramo impozantnost mađarskog parlamenta, teško je zamisliti da neka druga zgrada može snagom utiska koji ostavlja prevazići ovaj objekat. Međutim, Budimpešta ne bi bila kraljica iznenađenja da to ipak nije moguće. Dame i gospodo, predstavljamo vam Budimski dvorac, velelepni dom kraljeva, careva i sultana.

Izgradnja ovog monumentalnog kompleksa, okruženog kupolama i oivičenog parkovima, počela je u XIV veku, kada je izgrađena rezidencija za kralja Belu IV. Tokom vekova koji su usledili (tačnije, njih šest), kraljevska rezidencija se pretvorila u grandiozno zdanje koje posetioce hipnotiše. Naime, u oko čak 40.000 metara kvadratnih prostora Budimski dvorac, odnosno kompleks objekata nastao u njemu i oko njega obuhvata palate, tvrđave, dvorce, crkve i parkove izgrađene u srednjovekovnom, baroknom, neobaroknom i modernom stilu.

U njemu su živeli i stolovali mađarski kraljevi, carevi Svetog rimskog carstva, a posle Mohačke bitke i turski sultani. Svaki vladar je na Budimskom dvorcu ostavio svoj trag, od cara Žigmunda Luksemburškog, u čije je vreme postao najviša gotička palata na svetu, do Sulejmana Veličanstvenog, koji je započeo 145 godina dugu otomansku vlast u Budimu, posle koje je dvorac ostao gotovo devastiran.

Nekada dom najmoćnijih vladara koji su kročili Evropom, ovaj Uneskov štićenik danas čuva dela iznimne umetničke vrednosti i tajne iz svoje prebogate istorije. Naime, ispod onoga što su danas nacionalne galerije i muzeji nalaze se tajni lavirinti – 2000 podzemnih prostorija povezanih sa preko 300 uskih prolaza starih 800 godina koji su tokom vekova služili kao sklonište, zatvor, pa čak i kao prostor za harem.

Kao što se da naslutiti iz ovih redova, istorija može biti jako zanimljiva. Zato ne propustite vođene ture kroz Budimski dvorac. Biće to raj za oči i za uši.

 Ribarska tvrđava na sunčanom danu u Budimpešti.

5. Ribarska tvrđava: Prozor u bajkoviti Budim

Ovo je mesto gde stvari postaju potpuno bajkovite. Kad stanete na jednu od terasa ove neoromantične lepotice koje pružaju najlepši pogled na Dunav, zapitaćete se da li je moguće da su ljudi nekad imali tako razvijen osećaj i potrebu za lepim da su i od kula osmatračnica pravili umetnička dela. Odgovor, naravno, leži u trajanju gradnje i različitim namenama koje je ova tvrđava imala tokom stotina godina.

Ribarska tvrđava je deo kompleksa Budimskog dvorca. Nastala je na zidovima starog grada Budima, odnosno srednjovekovne gradske tvrđave, na mestu na kom se nekad nalazila riblja tržnica. U XIX veku su na stare zidine dodate prelepe terase koje vode do ukupno sedam tornjeva i oni simbolišu sedam plemena koja su se doselila 896. godine i osnovala Mađarsku. Ovakva kakva jeste, Ribarska tvrđava nikada nije služila u odbrambene svrhe. Napravljena je kao mesto za uživanje i to se može osetiti.

Do ovog čarobnog kutka, koji zauzima 140 metara obale Dunava, može se doći pešice od Lančanog mosta. Za tu avanturu vam ne treba mnogo vremena, ali radi se o objektu na brdu, tako da računajte na uspon i mnogo stepenica. Za one koji baš i nisu u formi postoji sjajno rešenje – žičara iz 1870. godine, koja i dalje funkcioniše. Početna stanica je budimska strana Lančanog mosta, a krajnja kompleks Budimskog dvorca, 600 m ispod Ribarske tvrđave. Žičara radi od 8.00 do 22.00, polasci su na svakih 10 minuta, a cena karte je oko 1200 dinara.

Zanimljiva činjenica je da je ovu žičaru, koja je u to vreme bila tek druga u Evropi, izgradio Odon Sečenji. Ako vam prezime zvuči poznato, to je zato što se radi o sinu graditelja Lančanog mosta, Ištvana Sečenjija. Reč je o jednoj fascinantnoj porodici, moramo priznati. Od nas za Sečenjije, od srca hvala i svaka čast na predivnoj porodičnoj tradiciji.

Zelenilo Margaretinog ostrva u Budimpešti.

6. Oaza mira u srcu Budimpešte: Margaretino ostrvo

Park prirode i sporta. Jedna savršena simbioza ljudi, vode i zelenila usred gradske vreve. Ne zovu ga bez razloga Evropskim Central parkom.

Margaretino ostrvo je 2,5 kilometra dugo i 500 metara široko ostrvo u Dunavu u urbanom jezgru Budimpešte. Ime je dobilo po Svetoj Margareti, kćerki mađarskog kralja Bele IV, koja je kao časna sestra život provela u manastiru čiji se ostaci i danas mogu videti na ostrvu.

Nekad poznato kao „ostrvo zečeva“, ovo mesto je danas jedna oaza za sportiste, rekreativce, turiste i sve ljubitelje prirode. Tu možete naći čistu prirodu, mini-zoološki vrt, muzičke fontane i paviljone, japanske vrtove i kompleks bazena na otvorenom na kom bi Budimpešti pozavideo svaki grad na svetu. Naime, tu se nalaze Palatinus, kompleks od 11 bazena na otvorenom koji se pune termalnom vodom, i sportski centar Alfréd Hajós, u kom su se od 1958. godine u više navrata održale različite vrste evropskih prvenstava u sportovima na vodi.

Sve u svemu, nikakvo čudo što su Mađari vaterpolo nacija. A vi, kao turista, možete da zaplivate rekreativno ili se samo prošetate ovim čudesnim parkom, koji vekovima služi svim građanima Budimpešte za odmor tela i duše.

Pre nego što završimo, ne zaboravite da za opširnije informacije o pripremi za vašu avanturu u Budimpešti, uključujući kako se najbolje pripremiti i šta sve ne smete propustiti, posetite naš Ultimativni vodič kroz Budimpeštu.

Još nešto za kraj

Na samom početku ovog teksta rekli smo da je jako teško Budimpeštu pretočiti u reči. Nju čovek zaista treba da doživi, a ne samo da o njoj čita, jer je ona grad koji potpuno obuzima sva čula.

Rekli smo i da je to grad koji iznenađuje i obara s nogu, pa nek vas onda ne čudi to što je upravo Budimpešta dom Rubikove kocke, grad koji ima drugi najstariji metro u Evropi i grad u kom nijedna zgrada nije viša od 96 metara, koliko su visoki zgrada parlamenta i Bazilika Svetog Stefana. Zašto 96, pitate se? Zato što ponosni Mađari u svemu što rade čuvaju uspomenu na 896. godinu, kada je njihova država osnovana.

Kao što vidite, Budimpešta je grad tradicije, simbola, istorije, kulture, sporta i života u iskonskom smislu. Zato se spremite za put, jer nije lepo da vas takvo mesto dugo čeka, naravno, obezbedite sebi pravog saveznika u avanturi – pouzdano putno osiguranje.

Budite u kontaktu s nama

Za više informacija pozovite broj: +381 11 777 39 39 ili pišite na e-mail: info@sava-osiguranje.rs

Radno vreme kontakt centra:  ponedeljak - petak: 08.00 - 19.00 časova


Kartice za placanje
Platne kartice
Eksterni email
Molimo vas da ne otvarate priloge i linkove ako ne znate pošiljaoca ili niste sigurni da je sadržaj bezbedan.
Close

Putno zdravstveno osiguranje

Sigurno, brzo i jednostavno kupite polisu putnog osiguranja online

putno-osiguranje.rs © Copyright 2023. Sva prava zadržana
Close